U srijedu, 21. lipnja NK Graničar Kotoriba održao je završno druženje povodom završetka sezone. Odazvalo se stotinjak članova, navijača i simpatizera kluba koji su imali prilike pogledati, sada već tradicionalnu, utakmicu između klupskih seniora i veterana koja se svake godine odigrava u tjednu nakon završetka seniorskog prvenstva.
Utakmica je odigrana u rekreativnom i zabavnom duhu sa skraćenim poluvremenima. Susret je korektno odsudio Dražen Horvat, a seniori su ipak bili bolji od veterana.
Uz utakmicu, gledatelji su imali prilike vidjeti i dva pojačanja za narednu sezonu. U klub su stigla braća Marko i Vinko Ujlaki, inače Kotoripčani pa se zapravo vraćaju u domicilni klub. Marko je bivši igrač Međimurja, Varteksa, Slaven Belupa, Koprivnice i Mladosti (SM) za koju je u protekloj sezoni postigao 19 pogodaka.
Vinko je jednu polusezonu proveo u mlađim uzrastima Međimurja, a u Graničar se vraća nakon 4 provedene sezone u NK Vidovčanu iz susjednog Donjeg Vidovca. Treba istaknuti i jedan raritet - Vinko i Marko su treća braća u seniorskom sastavu Graničara. Uz njih, za Graničar igraju Neven i Mišel Andrlon te Karlo i Lovro Rebrek.
Za sve prisutne klub je osigurao roštilj i piće, a druženje se nastavilo do dugo u noć. Graničar je tako zaključio sezonu, a sudeći po pridošlicama, u novu sezonu ući će itekako spremni.
OTIŠLA JOŠ JEDNA GENERACIJA UČENIKA OŠ JOŽE HORVATA KOTORIBA
Generacija za pet-pamtit ćemo vas zauvijek !
U petak 23. lipnja u holu OŠ Jože Horvata Kotoriba dostojanstvena i svečarska atmosfera. Takvom s je učinili učenici 8.a i 8. b razreda, njih 31 još veći broj njihovih roditelja i najbližih, njihovi učitelji. Došli su oni na svečanost oproštaja od učenika koji su s posljednjim svjedodžbama, s tugom u srcu, dostojanstveno i ponosno rekli toga trenutka školi zbogom, ali i hvala svima onima koji su ugradili dio sebe da su oni mogli gordo stati pred veličanstveni skup.
Uglancani, uređeni onako kako su oni planirali za taj dan, svečanost su otvorili plesom, otmjenim, dostojanstvenim.
Prezentirali su nam potom program kojeg su sami sazdali svojim pisanim uradcima koji su nosili prizvuk nostalgije,prisjećanja na prva slova i brojke, prve nestašluke, ali prve uspjehe i rezultate kojima su se ponosili. I tako iz godine u godine s kojima su rasli i postajali spremni da prime dokumente koji će ih već danas odvesti na neke nove, prve, stepenice, pod neki novi krov škole koju su odbrali kao putokaz za svoje buduće sutra koja će im jednoga dana život značiti.
Dirljiva su bila generacijska pisma upućena onima koji ni u jednom trenutku nisu štedjeli sebe, svoj trud, znanje i sposobnosti kako bi usmjerili u novi, drugi život. Poručili su da samo zidovi škole mogu čuvati tajne između njih i njihovih učitelja, a koje su bile usmjerene za zajedničko dobro. „Djeca“ su rekla da su riječi 'hvala' premale za sve ono što su primili, ali ostaju sjećanja koja nikada neće izblijedjeti….
Uslijedile su riječi oproštaja njihovih razrednika Klaudije Vidović i Damira Jaklina, profesora koji su s ponosom priznali kako su bili ponosni i sretni što su imali prigode raditi s generacijom koja se ne zaboravlja.
-Budite ponosni na vašu djecu jer smo rijetko kada imali generaciju učenika s toliko odličnih učenika za koje vjerujem da će te ocjene i dalje pravdati- poručila je roditeljima ravnateljica OŠ Snježana Matoš, prof. zaželjevši im pregršt uspjeha na njihovoj daljnjoj životnoj stepenici.
Za kraj zajedničko fotografiranje sa svojim učiteljima i zajednička pjesma za rastanak do nekih novih susreta.
Ba-Za Wireless pobjednik malonogometnog turnira u Kotoribi
Prema uhodanoj tradiciji, a povodom Dana državnosti, u sportskom parku kod starog vrtića u Kotoribi, MNK Klub 75 organizirao je malonogometni turnir.
Na cjelodnevni turnir koji je odigran u subotu, 24. lipnja prijavilo se 10 ekipa.
Nakon razigravanja po skupinama, završnicu turnira izborile su najbolje ekipe.
U polufinalnim susretima Rock caffe je bio bolji od NK Graničar 2 rezultatom 3-2, dok je ekipa Ba-Za Wireless sa 7-1 pobijedila ekipu Sindikata strojovođa regije Sjever.
U finalnom susretu ekipa Ba-Za Wireless iz Goričana bila je bolja 4-0 od Rock caffea i tako postala pobjednik turnira.
Treće mjesto pripalo je Graničaru koji je s 3-1 pobijedio strojovođe.
Najboljim ekipama je u ime domaćina Nikola Pišpek uručio pehare i prigodne nagrade.
Najboljim igračem turnira proglašen je Dario Nađ iz pobjedničke ekipe, dok je nagrada za fair play otišla u ruke ekipi DVD-a Kotoriba.
Za posjetitelje je organizirana tombola i igra ‘gađanje prečke’ u kojoj je najbolji bio Dominik Gašparić.
Sve u svemu bio je ovo lijepo sportsko druženje koje je ponovno u sportski park privuklo veliki broj posjetitelja.
Križići proveli nezaboravan dan na zajedničkom izletu
Križići, dječji župni zbor iz Kotoribe, proveli su 22. lipnja nezaboravan dan. Pod vodstvom prof. Klaudije Vidović, voditeljice zbora, te nekoliko simpatičnih mama, dan je uz glazbu, igru i zabavu vrlo brzo prošao.
Prvo su posjetili farmu Ponnyland u Murskom središtu.
Svi su uživali u mnoštvu životinja, a posebno su ih oduševili ponny konjići koje su kasnije i jahali po želji. Smijeh na njihovim licima je sve govorio.
Nakon Ponnylanda, pod dojmom šarenila i pčelica zujalica u Medenom vrtu u Črečanu, bilo im je posebno lijepo. Simpatična domaćica Tatjana Šardi sa svojom obitelji, pripremila im je topli doček, fine medenjake, razne kolačiće od meda te prirodne sokove od bazge i limuna tako da im je vrijeme naprosto preletjelo.
- Prošli smo brzinsku pčelinju školicu, educirali se o starim pčelarskim rekvizitima te naučili što sve pčelar treba znati za rad s pčelama. Svi smo se super zabavili.
Na kraju je bila radionica gdje si je svatko od nas imao priliku izradti jednu svjećicu od prirodnog pčelinjeg voska.
Nakon toga, krenuli smo za Varaždin u Mc Donalds gdje su se djeca okrijepila i fino najela. Kućama smo se vratili puni dojmova, a srca su nam bila prepuna božje ljubavi - poručuju Križići.
Dan državnostiu Republici Hrvatskoj je blagdan koji se obilježava25. lipnja, na dan kada je 1991. godine Hrvatski sabor donioUstavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatskeproglašavajući Republiku Hrvatsku samostalnom i neovisnom državom. Dan državnosti je službeni državni blagdan te se taj dan ne radi.
U petak 16.lipnja 2017. u Domu kulture Kotoriba bila je održana završna svečanost polaznika Dječjeg vrtića Kotoriba.
Na priredbi su sudjelovali mlađa mješovita odgojna skupina Ribice i starija skupina Zečići.
Ovom priredbom zaokružena je još jedna pedagoška godina koja je bila ispunjena igrom, veseljem ali i raznovrsnim aktivnostima i učenjem kroz igru, prikazana priredba ostat će upamćena po izuzetno kvalitetnom programu.
Stolnoteniski klub Kos-Kotoriba u subotu je održao redovitu izvještajnu skupštinu, na kojoj je predsjednik Ivan Špicar u svom izvješću proteklu sezonu ocijenio uspješnom.Prvenstveno jer je prva seniorska ekipa nakon mnogo godina ponovo igrala u 1. Hrvatskoj ligi istok i osigurala ostanak. Ne baš lako, jer je nakon osvojenoga devetog mjesta, samo s jednom pobjedom manje od sedmo i osmo plasiranoga MSTC Čakovca i Graničara iz Slavonskoga Broda, status branila u kvalifikacijama. Zbog već poznatoga skandala s odbijanjem nastupa Stjepana Škode, na kvalifikacijama je osvojila peto mjesto i trebala ispasti, ali ju je na kraju pomilovala sreća pa je zbog odustajanja prvo i drugo plasiranih Pitomače i Sračinca ipak ostala prvoligaš.
Najveći teret u sezoni su podnijeli Stjepan Škoda i Stjepan Vidović, a u okviru svojih mogućnosti pomagali su još mladi Filip Radmanić i David Čukulic te veteran Vinko Legin.
Solidne rezultate klupske ekipe su zabilježile u Županijskim ligama Međimurske novine. Najuspješniji je bio četvrti sastav (David Čukulic, Igor Munka, Stanislav Sović, Ivan Špicar), koji je osvojio drugo mjesto u 3. ligi i izborio plasman u 2. ligu, a raduje što je ekipu prema tom uspjehu odličnom igrom predvodio njen najmlađi član David Čukulic, koji je zaslužio pohvale za svoje zalaganje, ozbiljnost i rezultate, kao i čestitke za osvojeno treće mjesto na turniru TOP-12 za 3. ligu.
Četvrta mjesta su osvojile treća ekipa (Vinko Legin, Ivica Jakupak, Željko Dolenec, Anđelko Radmanić) u 2. i šesta ekipa (Domagoj Dežđek, Pavlo Dornik, Gabrijela Siladi, Barbara Čižmešija, Patrick Štefić, Dino Sović) u 7. ligi, peto druga ekipa (Stjepan Škoda, Stjepan Vidović, Filip Radmanić) u 1. ligi i šesto mjesto peta ekipa (Dragan Rajher, Danijel Škoda, Nika Lukša, Tihomir Igrec, Marinko Lukša, Vilenka Vojvoda) u 5. ligi, što su bolji plasmani nego u sezoni prije.
Predsjednik je pohvalio uspjehe veterana na pojedinačnim prvenstvima i turnirima od kojih su najveći prvo mjesto Vinka Legina pojedinačno i sa Željkom Dolencem u igri parova i treće mjesto Stanislava Sovića u kategorijama igrača iznad 60 godina na veteranskom prvenstvu Hrvatske, Sovićevo treće mjesto u istoj kategoriji na 2. Kupu Grada Čakovca i prvo i drugo mjesto Legina i Sovića u toj kategoriji na pojedinačnom veteranskom prvenstvu Županije. Biranim riječima osvrnuo se i na rad klupske stolnoteniske škole, o kojoj je detaljno izvješće podnio njen voditelj i trener Stjepan Vidović.
On se s pravom pohvalio da višegodišnji organizirani treninzi daju i dobre rezultate po kojima je Kos-Kotoriba u samom vrhu među međimurskim klubovima. Izuzev već dokazanoga Stjepana Škode, koji je posljednjih nekoliko sezona u mlađim kategorijama igrao za druge klubove i za odlazeću sezonu je prvak županije za kadete i juniore, sve više pokala i medalja osvajaju i drugi mladi igrači i igračice pa je na pojedinačnom prvenstvu Međimurja za proteklu sezonu Nika Lukša osvojila prvo mjesto u kategoriji juniorki ispred svojih klupskih kolegica Barbare Čižmešije i Gabrijele Siladi.
Dino Sović bio je drugi u kategoriji najmlađih kadeta, a Lana Horvat treća među najmlađim kadetkinjama. Blizu pokala, u četvrtfinalima, su bili još Dorian Pišpek i Marko Knez među najmlađim kadetima, Nela Kovačić i Hana Sović među najmlađim kadetkinjama, Pavlo Dornik i Domagoj Dežđek među kadetima, a četvrta je među kadetkinjama bila Gabrijela Siladi.
Još su bolji učenici Stjepana Vidovića bili na kadetskim turnirima Međimurskoga stolnoteniskog saveza na kojima su osvojili čak 15 medalja. Na Božićnom turniru, kojega je organizirao Kos-Kotoriba, prva je u kategoriji limačica bila Nela Kovačić, a u kategoriji kadetkinja Gabrijela Siladi. Druga mjesta su osvojili Dorian Pišpek među limačima, Nina Frišćić među limačicama i Dino Sović među najmlađim kadetima, a treća Marko Knez u kategoriji limača i Lana Horvat najmlađih kadetkinja. Još uspješnije su kotoripske nade bile na 2. turniru u Prelogu na kojemu je dvostruka pobjednica, u kategorijama limačica i najmlađih kadetkinja, bila Nela Kovačić, dva druga mjesta, u kategorijama limača i najmlađih kadeta, osvojio je Dorian Pišpek, i po jedno Nina Frišćić u kategoriji limačica i Lana Horvat među najmlađim kadetkinjama, a bronce su osvojili Marko Knez među limačima i Lana Horvat među mlađim kadetkinjama. Na oba turnira nadomak medaljama bio je Pavlo Dornik, koji se plasirao u četvrtfinala kategorije kadeta. Dakle, klub u svojoj školi ima talenata, koji uz dobar rad mogu izrasti u odlične igrače.
U svom radu klub, uz Općinu Kotoriba, ima i podršku sponzora i roditelja, koji svojim donacijama i prilozima osiguravaju nesmetan rad u ostvarenju planiranih ciljeva, a to su, istakao je Špicar, ostanak prve seniorske ekipe u 1. Hrvatskoj ligi istok i nastavak rada s mladima, od kojih se mnoge u novoj sezoni planira slati i na turnire van Međimurske županije.
Na temelju članka 56. stavka 1. Poslovnika Općinskog vijeća Općine Kotoriba (“Službeni glasnik Međimurske županije” br. 3/13)
SAZIVAM 2. sjednicu OPĆINSKOG VIJEĆA OPĆINE KOTORIBA za utorak, 20. lipnja 2017. godine s početkom u 20:00 sati.Sjednica će se održati u prostoriji Općine - vijećnici.
Za sjednicu predlažem sljedeći dnevni red:
1. Izbor potpredsjednika Općinskog vijeća.
2. PRIJEDLOG 1. Izmjena i dopuna Proračuna Općine Kotoriba za 2017. godinu.
3. PRIJEDLOG 1. Izmjena i dopuna Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture na području Općine Kotoriba za 2017. godinu.
4. PRIJEDLOG 1. Izmjena i dopuna Programa održavanja komunalne infrastrukture na području Općine Kotoriba za 2017. godinu.
5. PRIJEDLOG Pravilnika o provedbi postupaka jednostavne nabave robe, radova i usluga.
6. PRIJEDLOG Odluke o izmjeni Odluke o raspisivanju i provođenju natječaja za prodaju nekretnina u „Poduzetničkoj zoni JUG“ u Kotoribi putem usmenog javnog nadmetanja.
U prilogu poziva dostavljam Vam Zapisnik s 1. sjednice Općinskog vijeća, te materijale za sve točke dnevnog reda.
ŠKOLA U PRIRODI UČENIKA ČETVRTIH RAZREDA OŠ JOŽE HORVATA KOTORIBA
Bilo je lijepo, nezaboravno i poučno
Učenici četvrtih razreda OŠ Jože Horvata Kotoriba su sa svojim razrednicama Danijelom Sabol i Sanelom Beti bili u Školi u prirodi u Biogradu na Moru.
Odavde su svakodnevno putovali na destinacije koje su bile obuhvaćene programom Škole. Na početku putovanja posjetili su Aquaticu u Karlovcu i Cerovačke špilje. Bili su u Zadru i razgledali njegove kulturno povijesne znamenitosti , posjetili su grad Šibenik i Sokolarski centar . Jedan dan bio je rezerviran za putovanje brodom i kupanje na otočiću Vrgadi.
Posljednji dan prije povratka , dan je bio ispunjen razgledom Nacionalnog parka Krka i posjetom Etnolandu Dalmati u Pakovom selu . -Mnogo smo toga naučili, doživjeli predivne trenutke i sretno se vratili kući , puni dojmova . Bilo je lijepo i nezaboravno- rekli su nam učenici po dolasku u Kotoribu
„Obavijest fizičkim i pravnim osobama na koje se odnose Odluke o davanju u zakup bez javnog poziva na koje je Ministarstvo poljoprivrede dalo suglasnost“
Sve pravne i fizičke osobe na koje se odnose odluke o davanju u zakup bez javnog poziva na koje je Ministarstvo poljoprivrede dalo suglasnost, pozivaju se da roku od
trideset (30) dana, odnosno u razdoblju od 16. 06. do 16.07.2017. podnesu Agenciji za poljoprivredno zemljište, Zagreb, ul. grada Vukovara 78, Zahtjev za sklapanje ugovora
Kotoripčani u Belom Manastiru oduševili žgancima i jegerom
Prije nekoliko godina započelo je prijateljstvo Belog Manastira i Kotoribe.
Povezale su ih njihove najveće turističke manifestacije - Grahijada i Dani šibe i ribe. Već 16.-tu godinu udruga PSIOS iz Belog Manastira organizira Grahijadu - natjecanje u kuhanju graha koje svake godine okupi veliki broj ekipa.
Ekipa iz Kotoribe je, nakon što su oni bili gosti ovogodišnjih Dana šibe i ribe, odlučila uzvratiti posjet i sudjelovati na Grahijadi koja je održana u subotu, 18. lipnja i pripremiti im domaće specijalitete.
Predvođeni načelnikom Ljubomirom Grgecom, zamjenikom načelnika Robertom Ujlakijem i predsjednikom Općinskog vijeća Stankom Vugrinčićem, Kotoripčani su Baranjcima pripremili žgance s kosanom mašćom, a pečenje jegera je izazvalo veliku zanimanje.
Prilika je to bila i za ponovne susrete i starih prijatelja, ali i za stjecanje novih poznanstva. Manifestaciju je vodio stari poznanik Davor Dretar Drele koji je više pažnje posvetio međimurskom vinu, a veliko priznanje Kotoripčanima bilo je uvrštavanje njihovog kuhara Antuna Horvata u tročlani žiri koji je proglasio pobjednika Grahijade. Novoizabrani gradonačelnik Tomislav Rob obećao je da će se suradnja dviju sredina i dalje nastaviti.
Tijelovo je katolički blagdan. Slavi se u četvrtak poslije svetkovine Presvetog Trojstva. U Hrvatskoj je neradni dan.
Za Katoličku Crkvu, svetkovina je u spomen na ustanovljenje Euharistije na Veliki četvrtak. Blagdan koji nazivamo Tijelovo svetkovina je Presvetog Tijela i Krvi Kristove.
Tijelovo se uvijek slavi u četvrtak nakon blagdana Presvetog Trojstva. - Tijelovo je uspomena i svečano slavljenje prvog Velikog četvrtka, Isusove posljednje večere sa svojim učenicima. On je na toj večeri izrekao svoju oporuku, u kojoj nam je ostavio svoje tijelo i svoju krv, u obliku kruha i vina za našu duševnu okrepu. Za slavljenje te tajne vjere, presvete euharistije crkva je odredila poseban dan. Sastavni je dio proslave blagdana Tijelova i tijelovska procesija u kojoj sudjeluje svećenik, vjernici, prvopričesnici u svojim bijelim odorama, članovi KUD-a u narodnim nošnjama te vatrogasci .
Tako je u četvrtak 15.06.2017., na svetkovinu Tijelova vlč. Marinko Prstec predvodio svečano euharistijsko slavlje u 8 sati u Crkvi 7. žalosti Bl. Djevice Marije i Sv. Križa , a nakon toga i tijelovsku procesiju Kotoribom.
Kotoriba je jedna od rijetkih međimurskih sredina u kojoj ta tradicija nije bila dokinuta. U nju su uključeni vjernici od onih najmlađih pa do onih najstarijih.Posebno dojmljivo djeluju djeca u bjelini koja ispred Presvetog Oltarskog Sakramenta bacaju cvjetne latice.
Molitva je održana kod četiri mjesna svetišta, a baldahin "nebo" su naizmjenično pridržavali i nosili pripadnici općinskih udruga.
Kao što znamo procesija simbolizira ljudski život, ljudski hod na ovoj zemlji.No ova procesija nije kao i svaka druga jer je u njezinom središtu Presveti Oltarski Sakrament.Na čelu Tijelovske procesije je kadionica, nakon koje je križ, pa zatim ostali ministranti, pa djeca u bjelini i prvopričesnici sa laticama ruža, pa zatim svećenik sa Presvetim, iza svećenika je zbor, pa vatrogasci, članovi KUD-a, pa žene i na kraju muškarci.
Nošenje neba u procesiji, od crkve pa do pila Svete Magdalene nose mladi. Vatrogasci nose do mjesta pila Presvetog Trojstva, članovi KUD-a do kapelice Kraljice Mira, članovi pastoralnog vijeća do križa na kraju Školske kod crkve.
I od svake grupe po jedan nose od križa pa do oltara u crkvi.Kada se vratimo u crkvu sa procesije slijedi blagoslov sa Presvetim i ovo je ujedno kraj našeg slavlja.Poruka koju ova tijelovska procesija nosi je jako jednostavna. Bog nije rezerviran samo za crkvu i samo za pola sata tjedno, već Bog treba biti uvijek s nama kroz cijele naše živote, ili bolje rečeno mi trebamo uvijek biti s njim.
m.g i d.h.
fotografije: Marko Habuš
Promišljanje uz Svetkovinu Tijela i Krvi Kristove
Draga braćo i sestre u Kristu, dragi Kotoripćani, mi slavimo svake godine svetkovinu presvetoga Tijela i Krvi Kristove ili, kako je u nas uvriježeno reći, Tijelovo. Ovo nas slavlje poziva razmišljati ne samo o Bogu koji se utjelovio, to jest postao tijelo i čovjek prije dvije tisuće godina, nego nas poziva razmišljati o njegovoj utjelovljenoj prisutnosti koja ostaje u euharistijskom otajstvu pod prilikama kruha i vina.
Tekstovi koje danas čitamo potiču nas da o ovom otajstvu razmišljamo iz perspektive saveza koje je Bog sklapao sa svojim narodom, te tako s cijelim čovječanstvom. Mi koji živimo u eri ugovora i pravnih akata, dobro ćemo razumjeti o čemu se radi. Pogotovo što smo svjesni kako danas ugovori među ljudima ne vrijede mnogo, ako nisu ovjereni i ako za njihovu provedbu ne jamči neko nadležno tijelo.
Ostalo je malo prostora za ono osobno povjerenje, za onu ljudsku riječ u koju se možemo i trebao pouzdati. Nije rijetkost da i najbliži rođaci jedan drugoga iznevjere i ne poštuju zadanu riječ, ako među njima nije bio potpisan ovjereni ugovor, uz prisustvo svjedoka i jamaca, na koji se kasnije može pozvati i kojim se može dokazati činjenično stanje.
Svjestan ljudske slabosti i nevjernosti danoj riječi, Bog je u Starom zavjetu sa svojim narodom sklapao Saveze, redovito ih potvrđujući i pečateći krvlju. I to ne da bi čovjeka tjerao na vjernost, nego više da bi sam pokazao svoju vjernost pozivajući i potičući naroda da i sam bude vjeran danoj riječi. Narod se Božji pak obvezivao da će slušati i vršiti sve riječi njegove, a Bog se obvezivao da će ostati trajno prisutan među njima kao Bog njihov.
Osim toga, krvlju žrtvenih životinja škropio se i narod i svi sveti predmeti kojima su se Izraelci služili u liturgiji. Ona je ujedno imala moć očistiti onečišćene barem od tjelesne nečistoće da steknu pravo stati pred lice Božje u njegovu šatoru. Po obrednom činu škropljenja krvlju žrtvenih životinja narod je postajao svjestan svetosti prostora i trenutka u kojem se nalazi, uslijed čega je bio spreman s punom sviješću odgovoriti na ponudu Božjeg saveza.
Samo očišćen svoje grešnosti i na svetom mjestu, čovjek je mogao izreći snažno i dosljedno svoj ‘da’ Bogu. Premda znamo da ljudski ‘da’ Bogu nikad nije bio tako snažan kao Božji čovjeku, ali je predstavljao znatan odgojni korak. Bio je znak dobre volje i spremnosti na vjernost, pa i onda kad ta vjernost nije bila cjelovita i sveobuhvatna.
Činjenica je, međutim, da mi ljudi svoj ‘da’ Bogu u vidu saveza ne možemo i ne znamo izreći ako smo prljavi, to jest grešni u duši. Zato nas je Sin Božji svojom krvlju oprao kako bi nas osposobio te nam primjer pokazao da i sami možemo učiniti. Krvlju Sina Božjega mi grešnici pronalazimo očišćenje od svojih grijeha, a po njegovu Tijelu ulazimo u pravi Šator sastanka s Bogom, i to onaj vječni, nerukotvoreni.
Pa i kad smo bili prljavi i grešni, u Bogu je uvijek plamtjela takva želja za ljudskom dobrobiti da nije prestajao tražiti putove savršenog ostvarenja njihova međusobnog saveza. U biti krv ondašnjih žrtava, prinesenih u znak Saveza s Gospodinom, bila je nagoviještaj one svete Krvi koju će kasnije Sin Božji proliti kako bi njome zapečatio konačni Savez Boga i svoga naroda.
Toga je bio svjestan pisac poslanice Hebrejima kad meditira o Kristovu dolasku u tijelu među nas ljude, te o njegovu ulasku u samo središte i svetište života. Njegov dolazak među nas ljude nije bio privremen, nego trajan, jer se na posljednjoj večeri predao apostolima u ruke posvjedočivši svoje konačno i posvemašnje predanje, kojim se otvaraju vrata onog budućeg ostvarenja u kraljevstvu.
Tako je Kristovo Tijelo i Krv postala svetinja kojom se čistimo i posvećujemo mi koji imamo udjela u njegovu životu, koji ga primamo i blagujemo kako bismo se njime okrijepili i od njega živjeli. On nam ostaje kao svetinja kojoj se klanjamo i po kojoj se klanjamo u vječnom Šatoru božanskog života.
Naš Gospodin, Sin Božji, došao je u tijelu ne samo kako bismo mi u njemu imali Šator sastanka s Bogom u kojem se posvećujemo jednom zauvijek, nego kako bi kako bi naš život postao Svetište Božje prisutnosti. Časteći Presvetu Euharistiju i sami postajemo svetište posvećeno njegovom krvlju i životom, za razliku od onog šatora koji je bio škropljen krvlju životinja. Bog je izabrao naš život, to jest svijet nas ljudi za šator svoga boravka i svojom ga krvlju posvetio, te je nas očistio za službu Bogu živomu u čistoj savjesti.
Euharistija stoga ne bi smjela biti izdvojeni trenutak našega života, nego sveobuhvatni i cjeloviti, trenutak konačnog posvećenja i ulaska u puno zajedništvo s Bogom. Ona je svetinja koja nas posvećuje u cijelom našem življenju, koju trebamo primati čiste savjesti, kako bi cijeli naš život mogao biti na službu Bogu živomu, koji je svojim životom, Tijelom i Krvlju, služio nama.
Samo primajući Boga živoga čista srca i čiste duše možemo ispravno živjeti i ostati vjerni i dosljedni savezu sklopljenome s Bogom koji obnavljamo časteći sveta otajstva njegova Tijela i Krvi. Dok ga primamo i dok ga častimo imamo upravo u njemu najveće jamstvo pravoga i vječnoga života, imamo savez krvlju zapečaćen, te se potrudimo na nj odgovoriti kako bismo, po njegovom Tijelu i Krvi, zadobili vječnu baštinu.
Evo ja sa iskrenog srca da će Kristova Krv i Tijelo i nas učiniti „bogolikima“ i da ćemo jednog dana uživati slavu Božju.
Već nekoliko godina za redom ,a da ne dotrgnu tradiciju , Mali zbor OŠ Jože Horvata Kotoriba s učiteljicom Klaudijom Vidović i neki učenici 4. razreda sa svojom razrednicom Danijelom Sabol posjetili su i ovoga puta na kraju školske godine Dječji vrtić Kotoriba .
Malcima su prikazali kratki program, s mnogo pjesme , plesa, scenskih igri i kratkih igrokaza. Oni su bili jako dobra publika koja je izvođače nagradila velikim i spontanim pljeskom . -Raduju nas svake godine ovakva druženja te smo obećali da ćemo se vidjeti i dogodine-kazale su učiteljice.
KONSTITUIRAJUĆA SJEDNICA OPĆINSKOG VIJEĆA OPĆINE KOTORIBA
Nestranački Stanko Vugrinčić izabran za predsjednika OV Kotoribe
Izborom predsjednika i potpredsjednika Općinskog vijeća Kotoribe uspješno je u četvrtak, 9. lipnja završena njihova konstituirajuća sjednica. Sjednicu je započeo Milorad Novković, predstojnik iz Ureda državne uprave Međimurske županije koji je pročitao rezultate lokalnih izbora.
Jednoglasno je za predsjednika Vijeća izabran Stanko Vugrinčić koji je kao nestranački vijećnik izabran sa liste SDP-HSS-Laburisti.
Za potpredsjednika je izabran HSS-ovac Željko Šebeštjan, dok će na idućoj sjednici oporba predložiti svog kanidata za potpredsjednika. Vugirinčić se zahvalio na ukazanom povjerenju i pozvao sve vijećnike na zajedničku suradnju za dobrobit Kotoribe.
Na lokalnim izborima 21. svibnja koalicija SDP-HSS-Laburisti osovjila je osam mandata, a prisege su dali: Vedran Golub,Ivan Hertelendi, Stanko Vugrinčić, Željko Šebeštjan, Kristina Knez, Slavica Maltar, Antun Horvat i Manuela Bartolić. HDZ je osvojio 4 mandata, pa će u Vijeću biti Ivan Kos, Snježana Matoš, Zoran Radmanić i Damir Kadija.
Ispred koalicije HSLS-HNS članica Općinskog vijeća je Blaženka Zvošec.
Svečanu prisegu na sjednici su dali i načelnik Ljubomir Grgec i njegov zamjenik Roberto Ujlaki, obojica SDP. - Očekujem dobru suradnju kao što je bila i do sada. Svima nam mora biti interes da Kotoriba ide i dalje naprijed te da zacrtane planove realiziramo kako bi stvorili u mjestu još bolje uvjete za život dostojan 21. stoljeća - poručio je Grgec.
U organizaciji Zavičajnog društva Međimurje iz Zagreba u Zagrebu se u nedjelju 04.06. 2017. održalo 22. Međimursko prošćenje na kojem je tradicionalno nastupio i KUD Kotoriba.
Najsvečaniji dio događaja bila je svečana misa u zagrebačkoj katedrali koju je predvodio prof. dr. Juraj Kolarić, prebendar Prvostolnog kaptola i počasni predsjednik Zavičajnog društva.
Misno slavlje iz katedrale mogla je pratiti cijela zemlja budući je HRT prenosio misu.
S posebnim zanimanjem prijenos mise pratili su u Draškovcu budući da je zbor Udruge „Prijatelji svetog Roka“, osnovane još 2008. godine, pjevao na misi.
U prepunoj katedrali nastupilo je 25 članova zbora kojim ravnaju Vesna Tota i Margita Blažeka.
Također ova Udruga dala je i čitače koji su na misi čitali poslanice: Jelenu Vadas i Ljubicu Hižman.
- Jelena Vadas je pročitala i 7 molitava na MEĐIMURSKOM dijalektu.
Mi Međimurci trebam poštivati svoju reč i raditi na promociji svoga kraja i vrijednostima našeg Međimurja.
MEĐIMURSKU REČ I PJESMU,KAO NASUŠNU POTREBU, ŽELE ČUTI DILJEM SVIJETA NAŠI MEĐIMURCI.
Prijatelje svetog Roka bilo je osobito lijepo vidjeti u njihovim svečanim odorama.
Osobito svečan ton i poseban obol misnom slavlju dao je Mirko Švenda Žiga otpjevavši na kraju mise „Međimurje malo“. Bio je to vrlo emotivan nastup.
ODLUKA o zabrani spaljivanja smeća, korova, suhe trave i drugih poljoprivrednih i šumskih otpadaka i ostataka biljaka nakon žetve i berbe, te loženje vatre u šumama i blizini šume
Temeljem članka 37, Statuta Međimurske županije („Službeni glasnik Međimurske županije" broj 26/10, 4/13, 6/13 - pročišćeni tekst, 8/13 i 6/14) i članka 3, Poslovnika o načinu rada župana Međimurske županije („Službeni glasnik Međimurske županije" broj 27/10), sukladno članku 13. Odluke o posebnim mjerama zaštite od požara na području Međimurske županije („Službeni glasnik Međimurske županije" broj 4/17), župan Međimurske županije je dana 27, 04. 2017. godine donio
ODLUKU o zabrani spaljivanja smeća, korova, suhe trave i drugih poljoprivrednih i šumskih otpadaka i ostataka biljaka nakon žetve i berbe, te loženje vatre u šumama i blizini šume
Članak 1.
Zabranjuje se spaljivanje smeća, korova, suhe trave, drugih poljoprivrednih i šumskih otpadaka i ostataka biljaka nakon žetve i berbe, te loženje vatre u šumama i blizini šume od 2. svibnja do 3. listopada 2017. godine.
Članak 2.
Ova Odluka ne odnosi se na organizirano spaljivanje i na loženje uskrsne vatre koje mora biti organizirano kako je to propisano člankom 17. Odluke o posebnim mjerama zaštite od požara na području Međimurske županije („Službeni glasnik Međimurske županije" broj 4/17).
Članak 3.
Ova Odluka stupa na snagu danom objave u „Službenom glasniku Međimurske županije"
RAZGOVOR S POVODOM: Lidija Kelemen iz Gornje Stubice, između ostalog, istraživala prošlost Kotoribe
Mlada povjesničarka zna mnogo o našoj povijesti
Prije nekog vremena dobili smo poziv na dodjelu nagrade Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti i Društva za hrvatsku povjesnicu – Kliofest 2017. koju je dobila mag.hist. Lidija Kelemen s radom na temu 'Iz privrednog života hrvatskih i ugarskih trgovišta na primjeru Krapine i Kotoribe prema zapisnicima trgovišta od 1724. do 1804. godine.' Na dodjeli nagrade nismo bili, no kontaktirali smo mag. Kelemen koja je rado pristala na intervju. Razgovor nam je bio važan jer se u nagrađenom radu spominje u prošlosti Kotoriba kao trgovište.
Opišite ukratko o čemu se u naslovu radi ?
-To je diplomski rad na temu 'Iz privrednog života hrvatskih i ugarskih trgovišta na primjeru Krapine i Kotoribe prema zapisnicima trgovišta od 1724. do 1804. godine'. odnosi se na komparativni prikaz ekonomskog života trgovišta Krapine i Kotoribe u 18. st. Kao što se očituje u samom naslovu, iako su se oba trgovišta razvila na hrvatskom etničkom prostoru kojem i danas pripadaju, u 18. je stoljeću Krapina pripadala hrvatskom, a Kotoriba ugarskom dijelu Habsburške Monarhije. Takav odabir omogućava pojedinačnu usporedbu razvoja hrvatskih i ugarskih trgovišta u 18. st., iako bi izbor drugih hrvatskih i ugarskih trgovišta pružio drugačije rezultate.Središnji izvor za komparaciju su protokoli trgovišta Krapine te protokol trgovišta Kotoribe kao zapisnici magistrata (uprave trgovišta). Kako razumijevanje ekonomske povijesti nije moguće bez istraživanja ostalih karaktera života, u radu se analizira politička, demografska, ekonomska i socijalna povijest oba trgovišta. U radu se analizira utjecaj statusa trgovišta, utjecaja vlastelinske i županijske vlasti, prometnog položaja te prirodnih mogućnosti na ekonomski, ali politički, socijalni i demografski razvoj trgovišta. Istraživanje se, osim na protokolima, zasniva na matičnim knjigama, kartografskim (Hidrološka karta Mure koja se danas čuva u HDA) i ostalim arhivskim izvorima trgovišta Krapina i Kotoriba koji uz recentna historiografska i ostala djela omogućuju takvu analizu.
Vaša kraća životna biografija ?
-Rođena sam 1991. g. u Zagrebu. Živim u Gornjoj Stubici s roditeljima, braćom i sestrama te tatinim stricem. Rođena sam kao najstarija od četvero braće ,imam dva brata i sestru, u obitelji koja je živjela s bakom i djedom, a koji su preminuli prije nekoliko godina na selu. Od malih nogu svi smo sudjelovali u svim poslovima obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva za vlastite potrebe, ne za prodaju, na kojem sam stekla radne navike koje sam uvijek s veseljem koristila i za školske obveze. Zbog toga su me roditelji, te bake i djedovi, učili vrijednosti skromnog života, pomaganja i upornosti u životnim ciljevima. Život u velikoj obitelji na selu naučio me da samo trud i rad donose rezultate.
Slobodno vrijeme, osim na kavu s prijateljima i čitanje knjiga, koristim za pečenje kolača kojima razveselim članove obitelji i prijatelje. Život na selu usadio mi je ljubav prema životinjama i brizi za cvijeće.
Oduvijek mi je posebno zadovoljstvo donosilo pomaganje drugima u školskim klupama što je jedan od razloga zbog kojih sam se odlučila za učiteljski poziv. Završila sam Osnovnu školu Matije Gupca Gonja Stubica u kojoj danas obavljam stručno osposobljavanje iz povijesti. Zanimanje za povijest javilo se još u osnovnoj školi kada nam je učitelj povijesti pričao zanimljive priče na satu. Zbog toga sam pohađala povijesnu grupu u kojoj smo se dodatno bavili poviješću našeg zavičaja te posjetili neka od mjesta o kojima smo učili (Krapina i Stubičke Toplice). Takav pristup dao mi je želju da jednog dana upišem studij povijesti te na isti način nastojim djeci približiti povijest i zainteresirati ih za nju jer povijest nije samo 'bubanje činjenica' već razumijevanje načina života te razvoja pojedinih društava u prošlosti. Upravo takav pristup i ljubav prema povijesti htjela sam podijeliti s djecom koja se danas sve manje zanimaju za povijest. Dodatan poticaj pružila mi je blizina Muzeja seljačkih buna koji sam redovito posjećivala te lokalnih manifestacija Seljačke bune i Viteškog turnira u kojima sam sudjelovala te blizina brojnih kurija i dvoraca u Hrvatskom zagorju zbog kojih sam razvila znatiželju za životom u prošlosti. Zbog interesa za povijest koji sam razvila još u osnovnoj školi, upisala sam smjer opće gimnazije u Gimnaziji A. G. Matoša u Zaboku. Nakon završetka gimnazije, upisala sam jednopredmetni sveučilišni preddiplomski studij povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a nakon njega i jednopredmetni sveučilišni diplomski studij povijesti na istom fakultetu, kombiniranog usmjerenja istraživačkog modula rani novi vijek i nastavničkog smjera. Na takav me izbor potaknuo interes za istraživanje zavičajne povijesti ranog novog vijeka, ali i željom da podijelim svoje zanimanje i interes za povijest s djecom. Diplomirala sam 19. travnja 2016. g. te stekla akademski naziv magistra povijesti i magistra edukacije povijesti. Iako na početku studija nisam imala afirmacije za doktorskim studijem, rad na diplomskom studiju i uspjesi koje sam postigla potvrdili su mi da se radom mogu postići svi ciljevi. Rad s arhivskom građom posebno me se dojmio. Kao što je mentor, prof. Petrić više puta na predavanju spomenuo, rad s izvorima je poput detektivskog posla. Nikad ne možeš znati sa čime ćeš se susresti ili što ćeš novo saznati. Za savjete i pomoć na istraživanjima tijekom diplomskog studija, ali i nakon njega, posebno želim zahvaliti mentoru, ali i drugim profesorima koji su nam uvijek bili spremni pomoći. Također želim izraziti zahvalnost svojoj obitelji na potpori. radom mogu postići
Poslovna ?
-Tijekom diplomskog studija, uz poticaj mentora izv. prof. Hrvoja Petrića, objavila sam dva članka koji se odnose na prijepis i analizu dijelova kotoripskog protokola. Također, primila sam Rektorovu nagradu u akademskoj 2014./2015. godini za studentski rad pod naslovom “Privreda u trgovištu Krapina prema izvoru 'Prothocollum proventarum (proventussi) slobodnog i kraljevskog privilegiranoga oppiduma Krapina 1797-1824“ od 1797. do 1804. Godine'. Od 2015. godine članica sam društva Kajkaviana koje se bavi Društvo za prikupljanjem, čuvanjem i promicanjem hrvatske kajkavske baštine u kojem volontiram u slobodno vrijeme. Nakon studija, nastavila sam sa znanstvenim radom. Sudjelovala sam na na XV. znanstvenom skupu kajkavski jezik, književnost i kultura kroz stoljeća sa temom "Krapinski protokoli - ogledalo svakodnevnog života u trgovištu Krapina". Objavila sam članke „Međuodnos rijeke i naselja: rijeka Mura i trgovište Kotoriba u 18. stoljeću“ te 'Prilog za povijest obitelji Bedeković Komorski – Kultura stanovanja u dvorcu Gornja Bedekovčina prema inventarima obitelji Bedeković iz 1813. i 1818.. Od 1. rujna 2016. godine radim kao učiteljica povijesti na stručnom osposobljavanju u OŠ Matije Gupca u Gornjoj Stubici. Nedavno sam primila Nagradu 'Ferdo Šišić' za najbolji diplomski rad.
Zbog čega ste se u svojem istraživanju fokusirali na Kotoribu ?
-Prilikom određivanja teme diplomskog rada, primarni fokus bio je na odabiru teme koja je vezana uz zavičajnu povijest. Tijekom pregleda više arhivskih fondova odabir je pao na trgovište Krapina. S obzirom na prvenstveni pravni karakter krapinskih protokola (manjim dijelom administrativnih zapisa), na poticaj mentora, krenula sam u potragu za sličnim protokolima na kajkavskom jeziku (na kojem su većim dijelom pisani protokoli oba trgovišta, uz manje dijelove na latinskom jeziku te hungarizme u kotoripskom protokolu). U potrazi za najboljim izvorom, u popisu sačuvanih kajkavskih izvora u monografiji Kajkaviana Croatica pronašla sam i Protokol trgovišta Kotoribe koji se čuva u Arhivu HAZU, a koji je u hrvatskoj historigrafiji nedovoljno istražen. Prilikom prvog susreta sa samim protokolom uvidjela sam bogatstvo izvora ne samo za ekonomsko, već i političko funkcioniranje trgovišta. Tako sam već na prvim stranicama pronašla odredbe tkalačkog, zlatarskog i šajkaškog reda, ali i odredbe o djelovanju magistrata i ostalih služba u trgovištu zbog čega sam odmah znala da ću za komparaciju odabrati odabrati trgovište Kotoriba, a koje je, zbog pripadnosti ugarskom dijelu Monarhije, pružalo mogućnost za komparativni pristup ekonomskoj povijesti odabranog hrvatskog i ugarskog trgovišta.
Kakvo je trgovište bila Kotoriba u to vrijeme? Što se iz toga može iščitati?
-Trgovište Kotoriba je u 18. stoljeću bilo novo trgovište koje je tek nedavno primilo trgovišni status zbog čega je, za razliku od Krapine koja je od 14. st. bila privilegirano trgovište, imalo neprivilegiran status. Unatoč tome, već u prvoj polovici 18. st. u Kotoribi su djelovala četiri reda (tkalački, zlatarski, foringaški i šajkaški), ali i službe za obranu od poplava rijeke Mure (inspektori za vodu), požara (vahtari) te živoderi (šintari). Takva podjela i razvijenost službi pokazuje na gospodarsku razvijenost mladog trgovišnog naselja koje je još u 17.st. imalo status obrambene utvrde od Osmanlija. Upravo je povlačenje Osmanlija s hrvatskog i ugarskog dijela Monarhije krajem 17. st. utjecalo na ubrzanu razvijenost trgovišta zbog povoljnog prometnog smještaja uz rijeku Muru, ali i ekonomskih mogućnosti koje je pružala sama rijeka za razvoj služba u Kotoribi. Stoga se u protokolima, ali i ostalim arhivskim izvorima koji se odnose na trgovište i njegove odnose sa vlastelinstvom Čakovec, očituje njegova ovisnost i podložnost o vlastelinstvu Čakovec, ugarskoj županiji Zala te Ugarskom namjesničkom vijeću. Podređenost ugarskim organima vlasti posebno je izražena u drugom dijelu protokola u kojem se između 1785. i 1788. godine unose prijepisi sjednica. Kotoriba je u 19. st. izgubila trgovišni status te postala selo što je, možemo pretpostaviti, utjecalo na današnji općinski status naselja.
Što danas znate o gospodarskom životu Kotoribe ?
-Dosad nisam imala priliku posjetiti Kotoribu zbog čega ne znam mnogo o njezinom današnjem gospodarskom životu. Ono što znam, uglavnom sam pročitala na internetu ili u knjigama i ostalim znanstvenim radovima. Jedina tvrtka za koju sam saznala u svojoj okolini, a koja danas uspješno posluje je Mura-plast. Također, važnu ulogu za Kotoribu oduvijek je imala željeznička pruga koja je otvorena 1860. g. te je kao prva pruga u Hrvatskoj, iako sagrađena kao dio ugarske pruge, dala veću važnost Kotoribi kao naselju te utjecala na razvoj gospodarstva.
Iz različitih izvora tijekom rada na diplomskom radu saznala sam da se na prostoru Kotoribe do danas zadržalo tradicionalno bavljenje košaraštvom i stolarstvom. Također, da se na prostoru između Svetog Martina na Muri i Donje Dubrave na sajmovima tradicionalnih običaja prikazuju izumrle službe mlinarenja, ispiranja zlata i splavarenja.
Gdje se mogu kupiti-pročitati Vaša istraživanja ?
-Moja istraživanja o Kotoribi mogu se pročitati u multidisciplinarnom časopisu Donjomeđimurski zbornik (br. 2 (2015) te časopisu Podravina (vol. 15/br. 28 (2015) u kojima u nastavcima objavljujem dijelove Kotoripskog protokola i njihovu analizu. U Donjomeđimurskom zborniku br. 3 (2016) objavila sam članak o odnosu rijeke Mure i trgovišta Kotoriba zasnivan na analizi hidrološke karte Mure te protokola trgovišta. (U časopisu Hrvatsko zagorje, časopis za kulturu 1-2/22 (2016) objavila sam članak koji se odnosi na analizu kulture stanovanja obitelji Bedeković prema inventarima za 1813. i 1818. godinu.)
Kotoripčnani su radosni glede toga pa vjerujemo kako općinski uskoro kako će pozvati na svečanu promociju Kotoripskih protokola.
Hrvatska elektroprivreda će u nedjelju 04. lipnja 2017. zbog redovitih planiranih radova obustaviti isporuku električne energije u Kotoribi u vremenu od 07 - 09 sati.
Zbog remonta i revizije elektroenergetskih objekata od 09:15-10:00 sati doći će do prekida struje u ulicama:
Petra Krešimira, Nikole Zrinskog, Ivana Mažuranića, Josipa Slavenskog, Dragutina Domjanića, Kralja Tomislava od kbr. 129 do 157, Ruđera Boškovića od kbr. 1 do 47 neparni i od kbr. 2 do 52 parni.
U OŠ Jože Horvata Kotoriba, na prvom katu u kabinetu kemije, prilikom održavanja nastave nastao je požar. Nakon pojave dima i vatre, alarmirao se znak opasnosti od požara i to školskim zvonom, a o nastanku požara odmah je obaviještena JVP Čakovec, odnosno mjesno DVD. Učenici su odmah napustili učionicu, odnosno školsku zgradu, a tada na red dolaze vatrogasci. Ovako je glasila pretpostavka vatrogasne vježbe koju tradicionalno u Mjesecu zaštite od požara provode u ovoj odgojno obrazovnoj ustanovi.
Cilj vježbe ?
- Vježba je potrebna kako bi se u slučaju stvarnog događaja mjere ozljeda,trenutačno zatečenih osoba U OŠ, svele na minimum, a samim time da bi se potencijalni sudionici vježbe uvježbali kako bi se mogući nedostaci i nedorečenosti u planovima pri postupanju u izvanrednim situacijama isprave-rekli su nam ravnateljica OŠ Snježana Matoš, prof. i Stanko Vugrinčić, predsjednik DVD Kotoriba.
Tekst i snimka: M. Grubić
FOTOGRAFIJA:Nakon vježbe- domaći vatrogasci i vatrogasci JVP Čakovec nakon vježbe
Seniori STK Kos-Kotoribe, unatoč osvojenomu petom mjestu na kvalifikacijama za popunu 1. Hrvatske lige istok, ostaju prvoligaši!
Naime, od nastupa u ligi su odustali prvo i drugoplasirani s kvalifikacija Pitomača i Sračinec pa su ostala upražnjen dva mjesta,
koja će se popuniti četvrto plasiranom Lokomotivom iz Vinkovaca i našom ekipom.
Nakon ovakvoga ishoda oni će pokušati odlazak Stjepana Škode u prijelaznom roku, koji traje od 1. do 26. lipnja, nadoknaditi nekim solidnim pojačanjem
ili pak s raspoloživim snagama prionuti ozbiljnim pripremama, kako bi što spremniji dočekali novu sezonu.
Uz njih od starosjedilaca u ligi će iz naše županije igrati Mihovljan, MSTC Čakovec i Putjane, zatim Vodovod 2 iz Osijeka, Požega, Mladost iz Petrinje
i Graničar iz Slavonskoga Broda te novajlije Cibalia i Lokomotiva iz Vinkovaca.
Šteta što Pitomača i Sračinec svoje odluke nisu donijeli ranije i ne se prijavili za kvalifikacije, kojih bez njih ne bi ni bilo, pa bi i naši uštedjeli par tisuća kuna potrošenih za kvalifikacijski turnir u Vinkovcima.