KUD Kotoriba - Kotoriba

KULTURNO UMJETNIÈKO DRUŠTVO KOTORIBA

Kulturni amaterizam u Kotoribi poèeo se njegovati od 1936. godine, kada je u okviru Seljaèke stranke osnovan Ogranak seljaèke sloge. No,samo kulturno-umjetnièko društvo osnovano je 1975. godine. U poèetku je djelovalo kroz tamburašku i folklornu sekciju.
Idejni osnivaè KUD-a, zajedno sa sada veæ pokojnom Barbarom, bio je Ljudevit Saboliæ.

KOTORIPSKA ŽENSKA I MUŠKA NARODNA NOŠNJA

Kotoriba, 20. st.
osnovni dijelovi: bijelo domaæe tkanje od lana i konoplje,
ostalo: prsluci, pregaèa, rubac, šešir, te obuæa - kupovni materijali
Sastavni dijelovi ženske narodne nošnje su: opleæe pleèek, suknja robaèa, podsuknje spodnjice, pregaèa fertuf, prsluk pruslek, rubac za ogrtanje tibet robec, oglavlje poculica s žnjorom i èizme škornji.
Sastavni dijelovi muške narodne nošnje su: košulja robaèa, hlaèe gaèe, prsluk pruslek, šešir škrlak i èizme škornji.

SPORNE CRVENE MARAME
Na probleme s kojima se susreæu u radu osvrnuo se predsjednik KUD-a Kotoriba Brkljaèiæ. Jedan od njih je oèuvanje nošnji. Posebno tibeta.
Mnogo su toga stare žene odnijele sa sobom u grob, a oni se ne mogu sašiti. I nekada su se kupovali, èini mi se, negdje u Èeškoj.
Specifiènost kotoripske muške nošnje je crvena marama oko vrata.



To su nam èesto struènjaci osporavali sve dok nismo pronašli jednu staru fotografiju, iz 1937. godine, na kojoj plesaèi oko vrata imaju crvene marame. No, najveæi problem, prema mišljenju predsjednika, ipak je fluktuacija èlanova. - Mladi koje tek nauèimo plesati i pjevati odu na fakultet, u vojsku ili se udaju i više nisu aktivni u KUD-u. A onda opet moramo krenuti od poèetka. Stalno radimo s novima, koji nam onda odu. To je zbog takvog geografskog položaja Kotoribe. Mnogi nakon osnovne i srednje škole odu i više se uopæe ne vrate u mjesto. Kad bi zbrajali koliko je ljudi prošlo kroz KUD bila bi to impozantna brojka.

Poculica
oglavlje,
Kotoriba, poè. 20. st.
pamuèni konac, gornji dio kaèkan, prednji od meðimurske èipke na batiæe (kleplana èipka),

vis. 20 cm, šir. 38 cm

Oglavlje udane žene stavlja se na kosu oèešljanu u punðu. Žena ga je nosila ispod rupca, tako da se vidio samo prednji èipkasti dio ili bez rupca, a tada se na punðu uèvršæivala mašna od vezenog tila ili èipke.

KOTORIPSKO KOLO
Idejni osnivaè KUD-a, zajedno sa sada veæ pokojnom Barbarom, bio je Ljudevit Saboliæ. Jedan od rijetkih plesaèa koje je plesati uèio poznati koreograf Mijo Novak iz Donje Dubrave.On istièe ulogu KUD-a u oèuvanju autohtonog kotoripskog kola.

"To se kolo pleše od nastanka Kotoribe. U tim starim kolima u tekstovima ima i ikavštine, koja vjerojatno potjeèe iz krajeva iz kojih su došli prvi Kotoripèani.To je kolo jednostavno. Nema koreografskih elemenata i pleše se bez glazbe. Uvijek zapoèinje pozivom u kolo. Ima jedan ženski vodeæi glas, koji otpjeva svaku kiticu, a onda je ponavljaju svi ostali i tako sve kitice redom. Ta su se kola plesala po raskršæima u Kotoribi i èak imamo saèuvan nacrt po kojim se raskrižjima plesalo.Prvo nam je vodilja u tim kolima bila D. Sabol, nakon nje Sivija Šalamon i sada je N. Virgej.

Ta su se kola nekada plesala po križanjima u Kotoribi i èak postoji saèuvan nacrt po kojim se raskrižjima plesalo. U ostalom dijelu folklora njeguje se uglavnom meðimursko narodno blago.

U poèetku je djelovalo kroz tamburašku i folklornu sekciju. Tamburaše je vodio pok. Dražen Berkoviæ, a danas je voditelj tamburške sekcije Nino Siladi.
Folkloraše su vodili Ljudevit Saboliæ i Danica Sabol, kasnije Zlatko Tilošanec i D. Sabol.

Dramska sekcija djelovala je pod vodstvom Anice Jauk.
Zajedno s A. Jauk, Lj. Saboliæ vodi sekciju za narodne obièaje.

Voditeljica protekle godine osnovane

Recitatorsku sekciju, koja je djelovala jedno vrijeme, vodila je A. Jauk,  rock grupu Željko Saboliæ a vokalnu grupu vodila je Nikolina Virgej..

Male folkloraše vodi D. Sabol, a male tamburaše prof. Antun Horvat.

Predsjednik Društva trenutno je Antun Zvonimir Brkljaèiæ, na toj je funkciji zamijenio protekle godine preminulog Zlatka Tilošanca.

Tajnièke poslove obavlja Josip Latin. Aktivnih èlanova je oko stotinjak."

Protekle godine društvo je na svim županijskim smotrama, izuzevši dramsku sekciju, zauzelo jedno od tri vodeæa mjesta. Na smotri folklora u Zagrebu kotoripski amateri bili su 1983., 1984. i 1994. godine. Dva puta su sudjelovali na "Vinkovaèkim jesenima", jednom na "Ðakoveèkim vezovima". U inozemstvu su nastupali u Maðarskoj, Švicarskoj, Italiji, Sloveniji i Njemaèkoj. Ranije su suraðivali s KUD-om maðarske manjine "Adi Andre" iz Korogya kod Vinkovaca, a sada s KUD-om "Tomislav" iz Sibinja kod Slavonskog Broda.

Prijašnjih godina èesto su nastupali po istarskim mjestima, ali je ta suradnja zamrla s poèetkom i nakon Domovinskog rata.