Štedionica - Kotoriba

KOTORIBSKA ŠTEDIONICA

U drugoj polovici 18. stoljeća zbog novih se gospodarstvenih prilika razvija novi robno-novčani sustav. Porezno opterećeno seljaštvo povećalo se pet puta, seljak se zaduživao, a da bi mogao unaprijediti svoje gospodarstvo, morao je uzimati zajmove.
Ta velika potreba seljaka za zajmovima pokrenula je i u Međimurju osnivanje štedionica.

Prva štedionica u Međimurju je bila osnovana u Čakovcu godine 1871, zatim u Prelogu dvije godine kasnije i druga u Čakovcu godine 1881.

slika: Kotoripska štedionica 1926. godine


Štedionica u Kotoribi bila je osnovana godine 1891. kao četvrta u Međimurju. U popisu štedionica za godinu 1913. ta se štedionica ne spominje, ali se navodi u popisu za godinu 1929.

Zahvaljujući sjećanju Vinka Baloga (r. 1893), dugogodišnjeg tajnika štedionice, doznajemo razloge tom nespominjanju. Od svojega utemeljenja pa sve do godine 1917. štedionica je bila smještena u jednokatnici vlasnika Poldija, Židova. Štedionicu je s pomoću židovskog trgovca Heinricha i ravnatelja škole Patakija vodio Poldi sve do svoje smrti.
Nakon toga štedionica nije radila četiri godine, sve do godine 1916. iako nije bila ukinuta. Te je godine uz pomoć Preloške štedionice kotoripski bilježnik Lajoš Hajdu osnovao dioničarsko društvo Kotoripska štedionica u koju je ušla imovina stare Poldijeve štedionice.
Prvi predsjednik te štedionice bio je župnik Ferdinand Ehrenreich, koji je tu dužnost obavljao sve dok nije godine 1932. napustio župu, dakle šesnaest godina. Od te je godine Vinko Balog obnašao dužnost predsjednika štedionice.

Zgrada štedionice podignuta je potkraj prvog svjetskog rata u Glavnoj ulici preko puta škole. Štedionica je djelovala sve do godine 1945, kada je zbog plaćanja zaostalog poreza prodana i zgrada štedio niče i njezin inventar.

Tijekom svojega 50-godišnjeg djelovanja štedionica u Kotoribi, iako je raspolagala malenim kapitalom, ipak je imala vrlo pozitivnu ulogu u štednji seljaka te zbog mogućnosti da daje zajmove s vrlo malim kamatama. Crkva je te štedionice podržavala, a neke je i sama osnivala, štiteći tako siromašan seljački svijet od izrabljivanja privatnih lihvara.

Na staru Kotoripsku štedionicu danas još samo podsjeća natpis na prvom prozoru u lađi s desne strane župne crkve, gdje je napisano da taj prozor crkvi darovaše suseljani i kotoripska štedionica. Bilo je to godine 1926. prigodom obnove crkve i novih vitražnih prozora. Gotovo 38 godina nakon toga Međimurska banka u Čakovcu konačno je u Kotoribi otvorila svoju poslovnicu, preuredivši u tu svrhu dvije prostorije u bivšoj zgradi tvrtke Braća Rado, započevši radom 7. listopada 1983.

izvor: POVIJEST KOTORIBE Dr. Juraj Kolarić